Ako ste pratili vijesti početkom godine, mogli ste primjetiti bombastične naslove u kojima stručnjaci NASA-e prognoziraju da će 2005. godina biti najtoplija u povjesti čovječanstva. Na lokalnoj razini ovo ne mora biti točno, međutim nije na odmet pripremiti se za predstojeću sezonu ljetnih vrućina.  

Vrelo ljeto kakvo nije zapamćeno u posljednjih 200 godina, a i ostala godišnja doba toplija od prosjeka, ovu bi godinu moglo učiniti rekordnom, najtoplijom u povijesti čovječanstva, objavili su znanstvenici NASA-e. (Večernji list, 02. 04.2005. )

Odlaskom na godišnje odmore, stanovnici sjevernijih krajeva obično drastično promjene klimatsku zonu. Osim toga, roditelji s malom djecom će najvjerojatnije izabrati noćne sate za putovanje prema moru ...  a sljedeće jutro će iz prohladne noći i klimatiziranog auta izaći na žegu mediteranskog sunca. Temperaturni šok koji doživljava tijelo, posebno dok ste umorni, neispavani i utrnuli od dugotrajnog putovanja, može biti izuzetno opasan za zdravlje ili najblaže  jako neugodan.

Najviše problema uzrokovanih promjenom klime se dešava upravo u prvim danima ljetovanja, dok se tijelo još nije aklimatiziralo, odn. prilagodilo novim klimatskim uvjetima - vrućini, vlazi i suncu.

No, čak i ako ostajete doma, prijeti vam nekoliko mogućih opasnosti koje zbog visokih temperatura i pretjeranog izlaganja suncu, kao što su:

• sunčane opetkotine
• sunčano sljepilo
• toplotna iscrpljenost
• toplotni grčevi
• sunčanica
• toplotni udar

NAPOMENA: Ovaj članak smo napisali prema informacijama skupljenim na internetu, te iz raznih priručnika za pomoć i samopomoć. No, mi nismo liječnici - stoga, prije bilo koje intervencije koja bi mogla utjecati na ljudsko zdravlje konzultirajte svoga liječnika.

Sunčane opekotine

S obzirom da nas kozmetičke i farmaceutske kompanije svakodnevno bombardiraju nevjerojatnom količinom reklamnih informacija - vjerojatno svi znaju sve o sunčanju i rizicima koje sunčanje donosi. Stoga se nećemo puno zadržavati na ovoj temi ... Treba upamtiti samo nekoliko zlatnih pravila:

• sunčanje je opasno za zdravlje vaše kože
• ne izlažite se suncu između 11:00  i 14:30 sati (a i dulje ako je moguće),
• u svim prilikama koristite kremu ili losion najvećeg zaštitnog faktora,
• ne izlazite na sunce bez šešira širokog oboda i sunčanih naočala
• po povratku s plaže koristite ulje ili losion za poslije sunčanja

Osunčana i potamnjela koža je prekrasna - međutim opasnosti koje nosi sunčanje nisu zanemarive, a najmanja od njih je crvenilo i nadraženost kože... Pretjerano starenje kože, promjene pigmentacije ili rak kože bi vam mogli definitivno uništiti svaki budući užitak u kupanju i sunčanju - stoga budite oprezni!

Sunčano sljepilo i zasljepljenost

Zasljepljenost je smetnja koja nastaje direktnim utjecajem svjetla, bez obzira na temperaturu - pa se može desiti i zimi.

Sunčano sljepilo se javlja zbog prevelike količine direktnog ili reflektiranog svjetla - za vrijeme ili nakon dugotrajnog naprezanja vida i gledanja svijetlih ili blistavih površina, kao što su: površina mora, svijetli kamen, ili čak površina snjega. Opasnosti od ovakvog poremećaja su posebno skloni nautičari, vozači na duge staze, ribolovci i planinari - kod nas običnih turista se, na sreću, dešava rijetko.

Nakon dugog gledanja u blistavu površinu vode ili kamena, može se desiti nekoliko problema s vašim okom: mišići koji stišću zjenicu mogu se zgrčiti, pa se zjenice ili drastično stisnu ili prošire, a i očni živci lošije prenose informaciju. Simptomi su slični kratkotrajnoj zasljepljenosti - međutim traju neobično dugo i često satima ne možete normalno gledati. Vid vam je pomućen i sve vam je presvjetlo ili pretamno.

Da biste zaštitili oči, posebno kod dugotrajnog gledanja u vodu - nabavite dobre i kvalitetne sunčane naočale sa staklenim vizirom i zajamčenom UV zaštitom -  jer oči i vid mogu stradati od vidljivog svjetla, ali i nevidljivih sunčevih zračenja. Ukoliko se bavite ribolovom ili jedrenjem, kvalitetne naočale su vam gotovo od životne važnosti.

Ukoliko se pojave simptomi sunčanog sljepila, odn. dugotrajne zasljepljenosti, lezite u mračnu prostoriju, izbjegavajte izlazak na svjetlo i stavljajte hladne obloge na oči. Ako simptomi potraju - obavezno kontaktirajte liječnika.

Osim zasljepljenosti, sunčeve (UV) zrake mogu uzrokovati i dugotrajne probleme kao što su otvrdnjavanje rožnice ili oštećenja vidnog živca. Budite oprezni!

Toplotna iscrpljenost

Aklimatizacija je proces kroz koji se organizam prilagođava novim klimatskim uvjetima. Prema nekim autorima iz sportske medicine, za potpunu aklimatizaciju potreban je prirodni ciklus od 60 dana postupne prilagodbe - iz čega je lako zaključiti da na ljetovanje zapravo odlazimo loše prilagođeni novim klimatskim uvjetima. Ljetovanje traje 15-20 dana i u tom periodu smo željni što više uživati u svim blagodatima mediteranske ili tropske klime - pa često preforsiramo mogućnosti našeg metabolizma.

Toplotna iscrpljenost često nastaje i kod starosjedioca, kao posljedica visokih temperatura i visoke vlage zraka. Pri visokoj vlažnosti zraka, otežano je znojenje i prirodna termoregulacija, a kao posljedica toga, tijelo se zagrijava jednako kao i okolina.

Kada je temperatura zraka viša od prirodne tjelesne temperature (dakle viša od 37 st C) tijelo moramo rashlađivati. A ukoliko duže vremena boravimo na ovako visokim temperaturama, pojavljuju se simptomi jednaki kao kod tipične (virozne) vrućice - umor, malaksalost, bolovi u mišićima i glavobolje, bezvoljnost i pospanost.

Na  vaše raspoloženje i opće stanje organizma posebno utječe i disbalans uzrokovan manjkom određenih minerala i soli koji se izbacuju znojenjem.  Znojenje je dobro ... znojenje je zdravo... to je prirodni način reguliranja tjelesne temperature, ali manjak minerala morate nadoknaditi kroz mineralizirane napitke ili hranu bogatiju solima i mineralima. Odraslim osobama je neophodno svaki dan uzeti 1-2 grama kuhinjeske soli.

U slučaju toplinske iscrpljenosti, možete osjetiti simptome kao što su: žeđ, apatija, nemir, zbunjenost, neprirodno preznojavanje (hladni znoj), obilno znojenje, bljedilo kože, problemi s tlakom, bockanje u prstima ili nogama - a na koncu, u težim slučajevima javit će se i  i glavobolja, pomućen vid,  vrtoglavica, slabost, mučnina, nesvjestica i nekontrolirano grčenje mišića.

U slučaju nesvjestice, a ukoliko je temperatura tijela normalna (nije osjetno povišena), onesvještenog treba položiti na bok u hladovini, rashladiti ga vodom i uputiti na duže mirovaje, odmor u hladu i bolju prehranu.

Na visokim temperaturama je normalna želja da se povučete u hladovinu, napravite gnijezdo od lišća i odspavate par sati dok ne prođe sparina. Poslušajte svoje tijelo! Bez obzira što godišnji odmor traje prekratko - odspavajte par sati za vrijeme podnevne žege i pijte puno osvježavajućih pića.

Toplotni grčevi

Grčevi se mogu javiti nakon fizičkih napora pri visokim temperaturama. Sportaši koji su dugotrajno izloženi naporima (maratonci, biciklisti, planinari, jedriličari ...) dobro znaju za mogućnost pojave ovakvih grčeva i za opasnosti koje mogu uzrokovati. Stoga, ako ste se odlučili baviti sportom za vrijeme godišnjeg odmora ili raditi naporne građevinske radove na vikendici - činite to u rano jutro, kada je najsvježije.

Grčevi nastaju kao posljedica iznojavanja, jer tijelo gubi znatne količine soli. Grčevi obično nastupaju naglo i to često nakon prestanka aktivnosti. Unesrećeni obično padne na tlo sa zgrčenim nogama, jer su najčešće grčevima zahvaćeni listovi nogu, ruke i trbušni mišići. Bolovi zbog ovih grčeva mogu biti tako jako da je potrebno potražiti lječničku pomoć - a mogući su čak i hematomi što zbog pada na pod, a što zbog pretjerane zgrčenosti mišića.

Pri ovakvim tegobama, koža je obično blijeda i znojna, temperatura tijela je normalna (nije osjetno povišena), a na zgrčenom mišiću se može opipati tvrdo zadebljanje. 

Na prvu pojavu grčeva treba intervenirati - s obzirom da grčevi obično dolaze u napadima i mogu se ponavljati satima.

Unesrećenog treba poleći u hladovinu, raskopčati ga i primjeniti masažu na zgrčenom mišiću - a nakon toga obavezno dati zasoljenu vodu. U 1 litri vode treba rastopiti oko 2 grama soli (1 čajnu žlicu) što se treba popiti u sljedećih 30 - 60 minuta. A ukoliko se stanje ne popravi, ponovite postupak s još jednom litrom vode. Kada tijelo nadoknadi manjak soli grčevi će prestati. Ukoliko poteškoće potraju, ili je grčenje osobito jako - kontaktirajte lječnika koji će provesti terapiju za opuštanje mišića i dati infuziju protiv dehidracije.

U ljekarnama se mogu kupiti mineralne tablete koje se koriste za spriječavanje dehidracije - ove tablete bi bilo pametno nabaviti prije godišnjeg odmora, jer ih je uputno koristiti kod svih tegoba koje uzrokuju gubitak minerala: kod grčeva, malaksalosti, te u slučaju znojne vrućice, proljeva ili učestalog povraćanja.

Nezgode sa grčevima možete izbjeći ako se pridržavate općih naputaka za život u toplim krajevima: Pijte puno tekućine, jedite mineralima bogatu hranu i odmarajte se za podnevne žege.

Sunčanica

Sunčanica nastaje izlaganjem glave, a posenbno potiljka, visokoj temperaturi - odnosno utjecaju sunčeve topline.

Tijelo regulira temperaturu radom kardiovaskularnog sustava i znojenjem. Kako bi znojenje bilo efikasnije, za vrijeme visokih vrućina, kroz kožu protječe veća količina krvi. Dio tekućine iz krvi se izlučuje i hlapi, a nakon toga se ohlađena krv vraća u tijelo. U ovom mehanizmu je važno uočiti dvije stvari: (1) kako više krvi odlazi u kožu na hlađenje, mogući su problemi s tlakom, jer se u ostatku organizma dešava manjak krvi - i osim toga (2) bilo se ubrzava kako bi se što više krvi rashladilo i procirkuliralo tijelom.

Koristeći krv kao rashladnu tekućinu, tijelo prvenstveno štiti najvažnije organe - kao što je mozak.

Ukoliko nesmotreno izlažete glavu utjecaju sunca, temperatura u vašoj lubanji će se povećati - baš kao u ekspres loncu. Tijelo će pokušati rashladiti mozak, na način da se što više hladne krvi uputi u glavu. Posljedica ovoga je da žilice u mozgu nabreknu i mozak jednostavno natekne od relativno naglog povećanja volumena. Simptomi ovakve pojave su slični potresu mozga i nisu nimalo bezazleni. Ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti dugotrajnom nesvjesticom i trajno narušiti vaše zdravlje - a u krajnosti, može dovesti i do komatoznog stanja i završiti smrću.

Naravno, gore je opisan najteži slučaj sunčanice, kakav se može desiti nakon dugotrajnog boravka na suncu bez adekvatne zaštite. Ovakvim poteškoćama su podložni oni koji nemaju drugog izbora: vojnici na forsiranom maršu, jedriličari nasukani na splavi i slični nesretni slučajevi - a za nas obične turiste, već prvi znakovi sunčanice dovoljan su alarm za bijeg u hladovinu.

Simptomi sunčanice su najčešće suha koža uz osjetno povišenu tjelesnu temperaturu, a osoba se žali na glavobolju, vrtoglavicu, nemir, smušenost, te je vidljivo crvenilo lica. Ukoliko se oglušite na ove alarme, ubrzo ćete osjetiti zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost - a u teškim slučajevima osoba je omamljena, raširenih zjenica, te se na koncu može i onesvjestiti. Bilo je ubrzano, a disanje plitko i brzo.

Sunčanica je vrlo ozbiljno stanje - koje može završiti dugotrajnom nesvjesticom, a na koncu i komom i smrću.

Osobu za koju sumnjate da pati od sunčanice odmah smjestite u hladovinu, u polu ležeći položaj i raskomotite joj odjeću. U slučaju nesvjestice osobu polegnite na bok. Unesrećenog treba rashladiti laganim poljevanjem vodom (ne naglim pljuskanjem iz kante), te  stavljanjem hladnih  obloga ili vrećice s ledom na potiljak i glavu. Tjelesnu temperaturu treba stalno kontrolirati, sa hlađenjem se može prestati tek kada se tjelesna temperatura vrati u normalu, odn. padne ispod 38 °C.

Bolesniku dajte hladne napitke (ako je pri svjesti) te mu zabranite pića koji utječu na tlak i krvotok - ponajprije kavu i alkohol.

Nakon sunčanice se obično javljaju: glavobolja koja može potrejati danima,osjetljivost na zvukove i vizualne podražaje, šum u ušima - te razdražljivost i opće nezadovoljstvo zbog vlastite nepažnje i uništenog odmora. Unesrećeni se mora odmarati u zamračenoj i prohladnoj prostoriji, u mirnom okružju - bez televizije, radija i kompjutorskih igara. Posljedice možete osjećati još i godinama nakon pojave sunčanice.

U slučaju nesvjestice, pružite prvu pomoć hlađenjem tijela i glave - ali odmah pozovite i hitnu pomoć. U svakom slučaju, uputno je čim prije kontaktirati liječnika.

Sunčanicu možete izbjeći ukoliko koristite dobru zaštitu za glavu. Nabavite prozračni slamnati šešir širokog oboda koji će vas štititi od direktnog utjecaja sunca. Ukoliko na suncu boravite duže vremena (na primjer za poljskih radova ili na jedrilici) redovito rashlađujete kosu, glavu i potiljak vodom. Pijte puno hladne tekućine kako biste rashladili tijelo iznutra - i odmarajte se dovoljno.

Toplotni udar - omarica

Toplotni udar je vrlo sličan sunčanici, s tom razlikom da ne mora nastati kao posljedica direktnog izlaganja suncu. Toplotni udar se može desiti radnicima u pekari ili u industriji kraj visokih peći - kao i neopreznom vozaču koji sjedne u pregrijan auto, kamperu koji spava u loše postavljenom šatoru ili mornaru kraj pregrijanog brodskog motora.

Toplotni udar nastaje zbog (često naglog) prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama. Obično se javlja kada je vlaga u zraku visoka, za vrijeme ljetnih sparina i omare - jer je u takvim uvjetima otežano znojenje i prirodno hlađenje organizma.

Prije toplotnog udara, mogu se pojaviti svi prije opisani simptomi toplotne malaksalosti i grčeva - vrtoglavica, žeđ, slabost i malaksalost. Unesrećeni se prestane znojiti zbog dehidracije, te osjeća jaku glavobolju, vrtoglavicu, pulsiranje u grudima i ušima i pretjeranu vrućinu. 

Toplotni udar nastupa naglo i bez najave - iznenadnim kolapsom i padom krvnog tlaka. Koža unesrećenog je topla (vidljivo povišene tjelesne temperature), suha i crvena, a bilo slabo i jako ubrzano. Mogu se javiti grčevi, a zjenice su u početku sužene, pa kasnije proširene. Ovo je težak akutni poremećaj, koji nastaje zbog prestanka termoregulacije organizma - a u najtežim slučajevima može uzrokovati komu i smrt unesrećenog - stoga je neophodna intervencija liječnika.

U slučaju toplotnog udara, kao i kod sunčanice, morate intervenirati! Unesrećenom ćete pomoći rashlađivanjem tijela.

Unesrećenog treba postaviti u hladovinu (izvući iz automobila ili iz potpalublja broda), skinuti mu odjeću i obilno rashlađivati vodom i oblozima na glavi i vratu, te ga masirati. U isto vrijeme treba pozvati hitnu pomoć. Onesvještenog postavite u bočni položaj i provjeravajte bilo i disanje - u najtežim slučajevima možre biti potrebno i reanimirati bolesnika umjetnim disanjem i masažom srca.

Za vrijeme toplotnog udara tijelo je izgubilo sposobnost regulacije tjelesne temperature, pa se može pregrijati ili u nekim slučajevima i podhladiti. Zbog toga je u težim slučajevima potrebno stalno provjeravati tjelesnu temperaturu - pa prema tome unesrećenog treba hladiti ili zagrijavati, zavisno od njegove tjelesne temperature.

Ako je unesrećeni pri svjesti i ako ne povraća, dajte mu hladne napitke - a nakon toga se obavezno posavjetujte s liječnikom.

Toplotni udar, kao i sunčanica, mogu se spriječiti odjevanjem koje je primjereno klimatskim uvjetima - glavu treba zaštititi prozračnom kapom ili šeširom, a tijelo laganom i prozračnom odjećom.

Dodatak - o kućnim ljubimcima

Problemi usljed izlaganja suncu i visokim temperaturama posebno teško pogađaju starije osobe i djecu. Ali ni vaši kućni ljubimci nisu pošteđeni - a posebno životinje koje nemaju dobru termoregulaciju (ne znoje se) kao što su mačke i psi, a uz to su i ogrnuti pretoplim krznom.

Psi su u posebnoj opasnosti, jer često izlaze s vlasnicima na plažu i  igraju se na suncu. Ove vjerne životinje će često i satima ležati na suncu čekajući vlasnika i posebno su skloni sunčanici ili omarici  odn. toplotnom udaru,  kao i nekim ozljedama koje se nešto rijeđe :)) dešavaju ljudima - kao što su opekotine od asfalta na šapama ili trbuhu.

Mačke se inače bolje brinu za sebe i rjetko ćete ih vidjeti da se izlažu jakom suncu.

U slučaju sunčanice ili omarice pasa, postupite kao i s ljudskim bolesnikom - hladite životinju vodom i čim prije potražite pomoć liječnika, odn. veterinara.

Zaključak

Problemi koji vas mogu zadesiti zbog neumjerenog izlaganja suncu ili neopreznog ponašanja za vrijeme ljetnih vrućina daleko su opasniji po zdravlje nego što većina nas misli. Dobro razmislite o rizicima koji vas čakaju ukoliko se ne pridržavate jednostavnih i sasvim razumljivih pravila života u vrućim krajevima.

S obzirom na važnost tih pravila, ponovit ćemo ih još jednom:

• izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu, a posebno u vrijeme podnevne žege,
• u svim prilikama koristite losion najvećeg zaštitnog faktora,
• obucite primjerenu i prozračnu odjeću, šešir širokog oboda i sunčane naočale
• po povratku s plaže koristite ulje ili losion za poslije sunčanja
• hranite se zdravo, sa što manje masnoća i više minerala
• pijte što više tekućine, ali izbjegavajte alkohol za velikih vrućina
• izbjegavajte naporne aktivnosti za sparnog vremena
• odmarajte se dovoljno, posebno za vrijeme velikih vrućina

O autoru: Tekst je napisao Tomo, administrator foruma http://www.mama-mami.com/forum , a prema informacijama skupljenim na raznim stranama interneta. Ovaj članak možete kopirati u cijelosti (uključujući pasus "o autoru") prema uvjetima CCPL licenece.

* Prije bilo koje intervencije koja bi mogla utjecati na ljudsko zdravlje - konzultirajte liječnika.