Pod nazivom premenstrualni sindrom (PMS) podrazumijeva se stanje s manjim psihološkim smetnjama i promjenama raspoloženja. U težim slučajevima primjećuje se višak tekućine, napetost u dojkama, pritisak u zdjelici, razne probavne smetnje, može se osjetiti i bol u križima.
Premenstrualni sindrom - PMSPod nazivom premenstrualni sindrom (PMS) podrazumijeva se stanje s manjim psihološkim smetnjama i promjenama raspoloženja. U težim slučajevima primjećuje se višak tekućine, napetost u dojkama, pritisak u zdjelici, razne probavne smetnje, može se osjetiti i bol u križima. Moguće je pogoršanje promjena na koži, pojava akni. Smetnje mogu biti blage i kratkotrajne ali i intenzivnije izražene. Pravilna prehrana, smanjenje stresa, redovna tjelesna aktivnost i dovoljno sna mogu ublažiti tegobe. 8 savjeta za ublažavanje PMS simptoma: - pravilno i uravnoteženo se hranite
- ograničite uzimanje šećera
- ograničite upotrebu soli
- jedite manje masnoća
- jedite manje, ali češće
- smanjite ili eliminirajte upotrebu alkohola i kofeina
- vježbajte nekoliko puta tjedno
DefinicijaPremenstrualni sindrom (PMS) je skup simptoma koji se javljaju vezano uz menstrualni ciklus, a uključuju psihičke i fizičke tegobe koje, ako su jače izražene, mogu utjecati na život žene. Tegobe se pojavljuju 7 do 10 dana prije, a nestaju nekoliko sati nakon početka menstruacijskog krvarenja. Uzroci, učestalost i rizični faktoriDo sada još nije otkriven točan uzrok PMS-a. Čini se da nastaje zbog promjene razina hormona estrogena i progesterona. Socijalni, kulturni, biološki i psihički faktori također mogu imati utjecaja. SimptomiPMS je stanje koje podrazumijeva širok raspon fizičkih ili emocionalnih tegoba. Prema definiciji PMS-a, tegobe se javljaju u drugoj polovini menstrualnog ciklusa (14 ili više dana poslije prvog dana menstrualnog krvarenja) i ne smiju biti izražene barem 7 dana nakon završetka menstrualnog krvarenja (za vrijeme prve polovine menstrualnog ciklusa). Smetnje mogu biti blage i kratkotrajne, ali mogu poremetiti i opće fizičko i psihičko stanje. Najčešći simptomi:Glavobolja Oticanje gležnjeva, stopala i šaka Bolovi u križima Bolovi i grčevi u trbuhu Osjećaj napuhnutosti trbuha Grčevi mišića Napetost u dojkama Povećanje tjelesne težine Promjene raspoloženja Akne Mučnina Zatvor ili proljev Promjene apetita Povećana osjetljivost na zvuk i svjetlo Bolna menstruacija Ostali simptomi uključuju:Anksioznost Otežana koncentracija Depresija Razdražljivost Slabost Smanjenje samopouzdanja Zaboravljivost Zbunjenost Promjene u spolnoj želji, smanjenje seksualne želje. DijagnozaNema posebnih kliničkih pregleda ili laboratorijskih testova koji su specifični za PMS. Kod postavljanja dijagnoze važna je anamneza, klinički pregled (uključujući i ginekološki pregled), te u nekim slučajevima i psihijatrijaska evaluacija, da bi se isključile druge bolest ili stanja koji mogu imati slične simptome. Od pomoći bi bilo da žena zapisuje svoje simptome u kalendar kako bi se mogli identificirati oni najčešći i najteži. TerapijaTočan uzrok tegoba se ne zna, ali pokazalo se da se neke smetnje mogu ublažiti ili potpuno eliminirati promjenama u stilu života. Redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana, dovoljno odmora i redukcija ili eliminacija kofeina i alkohola su neke od promjena koje se najčešće preporučuju. Također je važno voditi dnevnik simptoma: zapisivati vrstu, težinu i trajanje tegoba. „Dnevnik simptoma“ trebalo bi voditi najmanje 3 mjeseca kako bi se simptomi mogli usporediti s menstrualnim ciklusom. Dnevnik će liječniku biti od velike pomoći ne samo kod postavljanja točne dijagnoze, nego također i kod određivanja terapijskih mjera. Mogu se preporučiti dodaci prehrani kao što vitamin B6, kalciji i magneziji. Inhibitori prostalgandina propisuju se ženama koje imaju značajne bolove, uključujući glavobolju, križobolju, bolne menstruacije i napetost u dojkama. Psihoterapija ili neki psihijatrijski lijekovi propisuju se ženama koje imaju dokazan srednje do jače izražen stupanj anksioznosti, razdražljivosti ili depresije. U nekim slučajevima pomaže i hormonska terapija, no ona može i povećati tegobe. PrognozaNakon postavljanja točne dijagnoze i početka liječenja specifičnih simptoma, većina žena se puno bolje osjeća. Kada se javiti liječniku?Javite se svom liječniku ako ne primijetite poboljšanje nakon poduzetih mjera u promjeni stila života (pravilna prehrana, vježbanje i dovoljno odmora), ili ako su simptomi toliko izraženi da ometaju Vaše normalno funkcioniranje. PrevencijaNeke promjene u načinu života kao što su uravnotežena prehrana(sa povećanom upotrebom žitarica, povrća, voća i sa smanjenom upotrebom soli, šećera, alkohola i kofeina), vježbanje, smanjenje stresa i dovoljno sna mogu biti djelotvorne u prevenciji ili ublažavanju PMS simptoma. Organizam može imati različite potrebe za snom u različitim periodima menstrualnog ciklusa, stoga je važno dovoljno se odmoriti.
Autori: Tatjana Nemeth Blažić, dr. med. Andreja Barišin, dr. med. Izvor: Zdravlje.hr, www.zdravlje.hr, Projekt "Promicanje zdravlja" - Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Još o PMS-uZa vrijeme normalnog menstrualnog ciklusa dolazi do promjena u izlučivanju ženskih spolnih hormona-estrogena i progesterona, što može izazivati određene organske promjene, a u nekih žena i psihičke. Nekada se čak smatralo da je žena za vrijeme menstruacije sklona smanjenoj toleranciji, pa lakše plane, svadljiva je ili slično. No, danas se zna da PMS postoji no da u većine žena ne izaziva znatne ni psihičke ni fizičke probleme, a uglavnom se svodi na kraću bol u grudima i povremene glavobolje (u doba ovulacije ili prije ili u danima menstruacije).
Ukoliko žena nije pretjerano usredotočila pažnju ili nije osjetljivijih emocija (ili čak psihički labilna), na ovo više ni ne obraća pažnju. To naravno ovisi i o dobi jer u godinama prije nastupa menopauze ove promjene znaju biti izraženije i teže se podnose.
Žene mogu nakon poroda imati nešto jače menstruacije, a ako je to praćeno i anemijom (što opet uzrokuje još intenzivnija mjesečna krvarenja) onda i to otežava promjene vezane uz ciklus. Ako su promjene objektivno izražene i ako žena ima bolove u grudima i mračna raspoloženja, trebala bi svakako konzultirati svog ginekologa, da se nakon pregleda (ginekološki, PAPA-test i UZV) dogovorno propiše nekakvo liječenje. Što će to biti, odlučit će Vaš liječnik. www.zdravlje.hr
Ovaj članak možete komentireati i na Forumu >> |