Ubodi i ugrizi kukaca

Ugrizi insekata i paukova, u našem podneblju najčešće pretstavljaju samo prolaznu neugodu. Na mjestu uboda se obično javljaju lokalne reakcije u obliku crvenila, otekline i svrbeža koji traju svega par sati ili nekoliko dana. Ozbiljnije reakcije zbog preosjetljivosti na ugrize insekata u pravilu su vrlo rijetke.

Izuzetno osjetljive osobe, alergične na ubode (nekih) insekata, mogu imati vrlo ozbiljne zdravstvene komplikacije – a reakcija može biti i tako burna da dovede do anafilaktičkog šoka i opasnosti po život. Ovakve alergijske reakcije se mogu poklazati čak i kod uboda bezazlenih i neotrovnih insekata – te se kod preosjetljivih osoba mogu pojaviti oticaje i bolovi u zglobovima, vrućica, nesvjestica, pa čak i gušenje.

Insekte možemo načelno podjeliti na otrovne i neotrovne.
Neotrovni insekti se obično hrane krvlju životinja i ljudi, pa ubadaju kako bi se nahranili. Otrovni insekti pak ubadaju ili grizu da bi se obranili i prilikom uboda izlučuju otrov koji izaziva jaku bol.
Poseban slučaj su pauci i škorpioni. Iako pauci i škorpioni nisu insekti, način napada i simptomi uboda slični su ubodu insekata – pa ih valja spomenuti makar zbog te sličnosti.

Neotrovni insekti

Neotrovni insekti se uglavnom hrane krvlju životinja i ljudi, te na mjestu uboda izlučuju slinu s tvarima koje spriječavaju zgrušavanje krvi. Reakcija na slinu ovih insekata najčešće je samo lokalna i kratkotrajna – crvenilo, blagi otok i neugodan svrbež koji traje do nekoliko dana. Čak i kod uboda neotrovnih insekata moguće su alergijske reakcije – iako doista rijetko.

Najčešći insekti koji nas bodu su komarci, buhe, uši, krpelji i neke vrste muha.

Neotrovni insekti mogu biti prijenosnici nekih bolesti. U tropskim krajevima je poznat komarac koji prenosi malariju i CC muha nakon čijeg ugriza možete zaraditi poznatu 'bolest spavanja' – no kod nas ovih kukaca nema. U našem podneblju, najopasnije posljedice može imati ugriz krpelja, koji mogu (iako rijetko) biti prijenosnici borelioze ili meningoencefalitisa. Protiv krpeljnog meningitisa postoji cjepivo koje se preporuča osobama u posebno ugroženim krajevima – koji žive u blizini šume ili su često u prirodi.

Šumski krpelj

U slučaju ugriza KRPELJA, nametnika treba što prije ukloniti s kože.
Nakon povratka s piknika ili šetnje šumom obavezno se temeljito istuširajte – krpelju treba oko 4-5 sati da bi se ugnjezdio pod kožom, a temeljito tuširanje će ga svakako spriječiti u tome. Ako se krpelj ipak uspio ugnjezditi, možete ga vrlo lako skinuti pincetom... Prvo premažite uljem, alkoholom ili običnom kremom za ruke – s obzirom da krpelj diše na zadak spriječit ćete mu disanje, a u tome vam osim ulja ili alkohola, mogu pomoći i druga priručna sredstva kao što su: lak za kosu, pjena za brijanje, ili šampon. Krpelja ćete ukloniti pincetom, tako da ga okrećete suprotno od kazaljke na satu. Ako to ne možete napraviti sami, obratite se lječniku koji će odstraniti nametnika i pregledati ranu. Nakon uklanjanja krpelja ponekad ostane i otečena ranica koja se može naknadno inficirati i zagnojiti – u tom slučaju svakako posjetite lječnika, jer bi vam moglo zatrebati i liječenje antibioticima.

Inkubacija virusa koji izaziva meningoencefalitis je oko 10 do 30 dana. U tom periodu, nakon ugriza krpelja, treba pripaziti na moguće simptome ove bolesti – glavobolju, vrućicu i mučninu. Meningoencefalitis može biti i smrtonosan ako se ne započne s pravodobnim liječenjem.

Više o opasnostima i zaraznim bolestima koje može prenijeti šumski krpelj možete saznati na portalu Zdravlje.hr :
http://www.zdravlje.hr/clanak.php?id=12672 

Otrovni insekti

Otrovni insekti bodu ili grizu kada su ugroženi, a u sklopu tog obrambenog mehanizma kroz žalac izlučuju otrov. Kod nas nama posebno smrtonosnih insekata, međutim i ubod obične pčele može izazvati teške reakcije kod alergičnih osoba.

Najčešći su ubodi pčela, osa, stršljenova, bumbara ili mrava. A napadi ovih insekata se u najčešće dešavaju:

• u blizini njihovih staništa, kada kukci brane gnijezdo
• u blizini voća kojim se kukci hrane ... pčele i ose se okupljaju oko zdjela s voćem, čaša sa sokovima ili oko ostataka slatke hrane, pa na tim mjestima treba biti osobito oprezan

Pčele imaju žalac sa naborima sličnim strelici, pa prilikom uboda žalac ostaje zabijen u kožu zajedno s vrećicom otrova. Nakon uboda pčela ugiba, ali se otrov i dalje ubrizgava ako ne izvadite žalac. Žalac je vrlo lako izvaditi noktima ili pincetom.

Ose i stršljeni imaju glatke žalce, koji ne ostaju u koži – no ovi insekti zbog toga mogu ubosti i nekoliko puta.

Kod uboda ose ili pčele, ranu treba premazati alkoholom ili drugim dezinfekcijskim sredstvom, a poslije je poželjno okolinu rane namazati i nekom antialergijskom kremom kao što je Synopen. Nakon toga, na mjesto uboda valja stavljati ledene obloge – i najčešće ne treba tražiti hitnu liječničku pomoć, osim u slučaju burne reakcije.

Za zdravu odrasu osobu, opasna je količina otrova tek nakon 50 ili više uboda pčela ili osa. Pojedinačni ubodi u pravilu nisu opasni, osim kod preosjetljivih, alergičnih osoba – ili u slučaju uboda unurtar usne šupljine zbog mogućnosti gušenja kod otjecanja jezika i grla. Ubodi su opasni i u blizini osjetljivih organa kao što su oči ili genitalije – pa je u ovim slučajevima potrebna hitna liječnička pomoć.

Mravi nemaju žalac, ali izlučuju kiselinu koja jako nadražuje, pa njihovi ugrizi mogu biti doista neugodni.

Pauci i škorpioni

Posebnu opasnost pretstavljaju pauci i škorpioni, koje ovdje moramo spomenuti iako nisu insekti.

Pauci

Većina pauka nisu opasni, međutim njihovi ugrizi su vrlo neugodni i bolni. U pravilu, čak ni ubod crne udovice (našeg najotrovnijeg pauka) nije smrtonosan osim ako nije napadnuto malo dijete ili vrlo bolestan čovjek - ali može izazvati ozbiljne poteškoće, pa je u slučaju ugriza potrebno potražiti hitnu lječničku pomoć.

Pri ugrizu crne udovice javlja se oštra i kratkotrajna bol, ali mjesto uboda nije posebno uočljivo, pa treba biti oprezan kod male djece koja u pravilu ne mogu niti znati što im se dogodilo.

Ugrizom, crna udovica ubrizgava neurotoksin koji izaziva jake bolove, grčeve, vrućicu i teškoće u disanju. Simptomi se počnu pojavljivati oko 15-20 minuta nakon napada i traju nekoliko sati – a mogu se povremeno ponavljati i kroz nekoliko dana. Za olakšanje tegoba nakon uboda preporuča se vruća kupka – međutim, liječenje se može obaviti samo specifičnim serumom.
Zahvaljujući spremnosti zdravstvenih radnika u ugroženim područjima, smrtnost nakon uboda crne udovice danas je manja od 4%.

Više o ovom pauku možete pročitati na stranicama portala Zdravlje.hr :
http://www.zdravlje.hr/clanak.php?id=12909

Škorpioni

Ugriz škorpiona u našim krajevima je uglavnom bezopasan.
Mediteranski škorpion ima malu i savitljivu bodlju, koja teško može probiti kožu odrasle osobe – no ako se ubod ipak dogodi, simptomi su slični ubodu pčele. Nakon uboda škorpiona možete pružiti prvu pomoć slično kao i kod ugriza zmije – nadvežite ranu, dezinficirajte mjesto uboda, pa zarežite ranu i pokušajte iscjediti ili isisati otrov (najbolje posebnom sisaljkom).

Kod uboda pauka i škorpiona vrijedi jednako pravilo kao i kod ugriza svih ostalih otrovnih životinja: Pokušajte pružiti prvu pomoć nadvezivanjem rane i isisavanjem otrova, a nakon toga stavite ledene obloge. Hladnoća sužava krve žile i smanjuje protjecanje krvi, a time i širenje otrova u tjelu.
Nakon prve pomoći hitno se uputite liječniku.

Alergijske reakcije

Kod svih ljudi se pojavljuju lokalne reakcije na ubode insekata, ali ove reakcije su normalne i uzrokovane otrovima koje insekti izlučuju. Međutim, manji broj ljudi pokazujew i burne alergijske reakcije na ubod, koje mogu biti lokalne ili čak sustavne.

Kod preosjetljivih osoba (čak i nakon uboda neotrovnih kukaca) mogu se pojaviti simptomi kao što su bolovi u zglobovima, oticanje žljezda, mučnina, teštoće u disanju – pa čak i anafilaktički šok koji može dovesti do smrti, pa je potrebna hitna intervencija liječnika.

Iako su burne alergijske reakcije prilično rijetke, zbog opasnosti preporučamo da se o alergijama na ubode kukaca informirate kod svog liječnika ili na internetskim stranicama Pliva Zdravlje – Alergijski centar :
http://alergije.plivazdravlje.hr/?section=ubodi

Kako se zaštititi?

Protiv uboda i ugriza insekata samo je jedna mogućnost zaštite, a to je – izbjegavanje kontakta.

Za odbijanje neotrovnih insekata – postoje prilično djelotvorna sredstva: sprejevi i losioni kao što su Autan, Off i mnogi drugi koji se nanose na kožu – ili pak dimni štapići i spirale za 'zaštitu' prostorija. Ova sredstva su vrlo učinkovita za odbijanje komaraca, buha i krpelja – međutim ne mogu spriječiti ubode pčela, osa ili pauka.

Kako biste izbjegli ugrize i ubode, preporučamo par

• Izbjegavajte mjesta na kojima se insekti okupljaju  - cvjetne livade, močvare, guste šume, obraslu živicu, puste kamenjare...
  
• Nakon povratka iz prirode temeljito se otuširajte kako biste skinuli moguće krpelje
  
• Ne koristite parfeme i dezodoranse jakog mirisa
  
• Ne ostavljajte ostatke hrane na otvorenom koji bi mogli privući ose ili  pčele
  
• Koristite kemijska sredstva za odbijanje kukaca
  
• Na prozore i vrata montirajte zaštitne mreže ili zastore
  
• Pregledajte okolicu kuće i uklonite osinjake
  
• Koristite prikladnu odjeću i obuću