|
SIDS nije misterija nego poremećaj - pokazuju istraživanje liječnika Dječje bolnice u Bostonu (SAD), prema kojima se može zaključiti da SIDS, sindrom iznenadne smrti dojenčadi, uzrokuje poremećaj u području mozga koje regulira disanje, otkucaje srca i tlak.
U Hrvatskoj godišnje deseci beba umru zbog neobjašnjivih razloga, a u Americi je taj broj veći od 2.000 godišnje. Do sada se SIDS, sindrom iznenadne dojenačke smrti, povezivao s respiratornim smetnjama i alergijskim reakcijama, te bakterijskim infekcijama.
Australski znanstvenici su još 2002 godine dokazali da čak i blage bakterijske infekcije mogu dramatično poremetiti razine steroida u mozgu bebe - zbog čega dijete može biti previše pospano, te neosjetljivo na probleme s disanjem - a u tom slučaju, moguće je i gušenje u snu.
http://www.abc.net.au/science/news/stories/s643571.htm
Najnovija istraživanja liječnika Dječje bolnice u Bostonu pokazuju da najvjerojatnije genetički poremećaj uzrokuje neosjetljivost na razinu ugljičnog dioksida i probleme s disanjem. Ova istraživanja pružaju do sada najčvršće dokaze da fizičke abnormalnosti mogu uzrokovati SIDS.
Rezultate istraživanje objavio je The Journal of The American Medical Association, 01. 11. 2006. , a prema njima je u uzorcima beba umrlih od SIDSa pronađeno dvaput više moždanih stanica koje proizvode seratonin nego u mozgu normalnog djeteta - međutim, stanice u mozgu beba preminulih od SIDSa su ujedno i znatno manje osjetljive na seratonin.
Seratonin je kemikalija poznata kao 'regulator raspoloženja', međutim vjeruje se da u moždanom stablu regulira disanje, otkucaje srca, tlak krvi, uzbuđenje i osjetljivost na ugljični dioksid - prenoseći poruke između moždanih stanica.
Dr Hannah Kinney, jedna od autorica studije, objašnjava da u slučaju kada beba spava licem prema dolje ili lica prekrivenog posteljinom, udiše previše ugljičnog dioksida umjesto čistog zraka. Živčane stanice u moždanom stablu reagiraju na nedostatak kisika i stimuliraju disanje, te bude 'centre za uzbunjivanje' u mozgu kako bi se spriječilo gušenje.
Istraživanje pokazuje da veliku ulogu u slučaju SIDSa ima način na koji moždane stanice reagiraju na seratonin. U uzorku beba preminulih od SIDSa, moždane stanice su bile značajno manje osjetljive na ovaj neurotransmiter.
"Normalna beba će se probuditi, okrenuti u postelji i početi ubrzano disati ako se poveća razina ugljičnog dioksida," rekla je Dr. Kinney. Ali kod beba sa SIDS predispozicijom, poremećaj u procesiranju seratonina sprječava reakciju mozga i refleksno buđenje 'centara za uzbunu'. Zbog toga se beba ne može probuditi i moguće je gušenje u snu.
Ovaj poremećaj je najvjerojatnije genetske prirode i dešava se u ranoja fazi fetalnog razvoja. No, jasna biološka slika ovog fenomena će pomoći da se razviju testovi, pa na koncu i lijekovi koji mogu pomoći u smanjenju iznenadne smrtnosti.
Muška dojenčad je osjetljivija na ovaj sindrom, a kod dječaka je češće zamjećen i problem u procesiranju seratonina.
Opće poznate upute za smanjenje iznenadne smrtnosti: Spavanje na leđima, u čistoj i prozračnoj sobi i uz brigu oko postelje i okoline djeteta i dalje vrijede. Pridržavanje ovih pravila pomoći će da se dijete osjetljivo na poremećaje seratonina niti ne nađe u situaciji koja je rizična po njegov život. Ovaj poremećaj i rizik od SIDSa se smanjuju kako beba odrasta, te kako sazrijevaju mozak i procesi koji se u njemu dešavaju.
Veliki faktor rizika, kako dokazuju istraživanja, je i pušenje (pa čak i pasivno pušenje) u trudnoći.
Pročitajte više:
|
Dnevnik upisa 
